Gospodarska djelatnost je glavni pokretač razvoja te se stoga poduzimaju značajne aktivnosti u stvaranju povoljne ulagačke klime. Kvalitetna suradnja Grada i svih poslovnih subjekata pospješuje razvoj gospodarstva te povoljno utječe na smanjenje broja nezaposlenih.
Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj sastavljen od društveno-gospodarskih indikatora kojim mjerimo stupanj razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sveti Ivan Zelina nalazi se u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave (6. skupina) sa indeksom razvijenosti koji iznosi 102, 4728. Zagrebačka županija sa indeksom od 105, 890 dio je prve polovine iznadprosječno rangiranih jedinica regionalne samouprave što znači da su obje jedinice visoko prosperitetne te da su raznovrsni društveni i gospodarski pokazatelji povoljni.
Sukladno sve većem broju stanovnika koji su radno aktivni, dolazi i do promjene broja registriranih poduzeća koji je u konstantnom prirastu. U periodu 2016.-2019. broj poduzeća narastao je za 69 te je 2019. bilo registrirano ukupno 468 poduzeća. Broj poduzeća pratilo je i povećanje od 476 radnika s povećanjem prosječne plaće od gotovo 1000 kuna.
Na području Svetog Ivana Zeline, prema podacima Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta iz srpnja 2023. godine, aktivno je ukupno 300 obrta. Najveći broj obrta bavi se specijaliziranim građevinskim djelatnostima, trgovinom na malo, kopnenim prijevozom, pripremom i usluživanjem hrane i pića i drugim.
Uz gospodarstvo i obrtništvo, jedna od najvažnijih gospodarskih grana je poljoprivreda, koja je za više od polovine stanovništva glavni ili sporedni izvor prihoda. U Gradu djeluje preko 1.500 poljoprivrednih gospodarstava, a u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 2020. godine upisano je oko 1475 domaćinstava. Poljoprivredna gospodarstva usmjerena su pretežno na stočarsku proizvodnju, osobito proizvodnju mlijeka, na uzgoj stoke, vinogradarstvo te uzgoj voća i povrća. Grad ima ukupno 10.696 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega 60 posto čine oranice i vrtovi, 31 posto livade, 5 posto voćnjaci, pašnjaci i povrtnjaci te 3 posto vinogradi.
