Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova

Rashladite svoj dom

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine

• Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
• Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Δ Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/

Važni brojevi:

• Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)

• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Vidi: www.zdravlje.hr; www.hzjz.hr; www.srcana.hr; www.cezih.hr;

Vulnerabilne skupine:

• Dojenčad i mala djeca
• Osobe 65 ≥
• Odrasli s kroničnim bolestima

            –       Osobe s povećanim rizikom zbog hemokoncentracije i moguće koronarne tromboze, cerebrovaskularne ishemije i renalne insuficijencije;

            –       Pacijenti koji u anamnezi imaju moždani udar, hipertenziju, dijabetes, koronarni incident, bolesti dišnih puteva, renalnu insuficijenciju ili demenciju.

            -        Radnici izloženi suncu i vrućini (građevinski radnici,

• poljoprivrednici, itd.)

Ministar poduzetništva i obrta, Gordan Maras, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ravnatelj agencije Hamag invest Darko Liović, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije Zlatko Herček, županijske organizacije uključene u OSSC kao i svi predstavnici loklanih samouprava sa područja Zagrebačke županije potpisali su Operativni sporazum o sudjelovanju u radu One-stop-service-centra.

Naime, Ministarstvo poduzetništva i obrta provodi Napredni program certificiranja regija za ulagače (ICPR) koordiniran od strane Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije za područje županije, a u cilju podizanja standarda pružanja usluga ulagačima. Navedeni projekt sufinanciran je sredstvima EU kroz IPA program, a pod vodstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, te traje do listopada 2012. godine.

U sklopu provedbe Naprednog Programa certificiranja, Zagrebačka županija uspostavila je tzv. One-stop-service-centar za ulagače – jedinstvenu točku kontakta s investitorima. Zamišljeno je da Razvojna agencija bude središnje koordinativno tijelo tog centra u čiji rad će se uključiti sve županijske institucije čiji opseg djelatnosti pokriva i segment pružanja usluga postojećim i potencijalnim investitorima.

U sklopu provedbe navedeng projekta u Grad Sv. Ivan Zelinu, točnije u posjet Zoni gospodarske namjene Sv. Helena, posjetila je delegacija predvođena predstavnicima Ministarstva poduzetništva i obrta, HAMAG-a kao i konzultanti Republike Irske koji vrše nadzor projekta. Naime, napredni program certificiranja regija za ulagače Zagrebačke županije realiziran je na primjeru Zone gospodarske namjene Sv. Helena. Nakon sastanka u Gradu gdje ih je primio zamjenik gradonačelnika Filip Ćurko, dipl.oec. delegacija je posjetila tvrtku Alca d.d. koja djeluje u poslovnoj zoni.

Nakon provedene evaluacije svih aspekata naprednog Programa certificiranja zaključeno je da Zona gospodarske namjene zadovoljava sve navedene uvjete za dobivanje ovog međunarodnog standarda izvrsnosti.