Tijela Grada Svetog Ivana Zeline su:
1. Predstavničko tijelo - Gradsko vijeće
2. Izvršno tijelo - Gradonačelnik

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja poslove u skladu s Ustavom, Zakonom i Statutom. Gradsko vijeće ima 17 članova odnosno vijećnika.

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti u Gradu.
Gradonačelnik je odgovoran središnjim tijelima državne uprave, za obavljanje poslova državne uprave, prenijetih u djelokrug tijela Grada. Odgovoran za ustavnost i zakonitost u obavljanju poslova iz svog djelokruga, te za ustavnost i zakonitost akata i rada upravnih tijela Grada.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, kao i poslova državne uprave prenesenih na Grad, zaduženi su upravni odjeli i službe.

Upravni odjeli Grada Svetog Ivana Zeline su:
- Upravni odjel za gospodarstvo, stambeno-komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša
- Upravni odjel za društvene djelatnosti, normativne, upravno-pravne i ostale poslove
- Upravni odjel za poslove Gradskog vijeća i Gradonačelnika

Sveti Ivan Zelina je staro kulturno i gospodarsko središte Hrvatskog prigorja, smješteno na blagim obroncima istočnog djela Medvednice, uz dolinu rijeke Lonje. Zelina s ponosom nosi naslov ljepotice Prigorja i prigorskog vidikovca. Treba doći na njezine vrhunce i uživati u pogledu na okolna živopisna sela, voćnjake, vinograde, oranice, šumarke i na livade u ravnici rijeke Lonje ili dalje na okolna i daleka gorja.Sveti Ivan Zelina se nalazi u najistočnijem dijelu Zagrebačke županije. Prema sjeveroistoku se proteže granica sa Varaždinskom županijom, odnosno prema istoku sa Koprivničko - Križevačkom županijom.

Treba doći u Sveti Ivan Zelinu čiji tragovi života su u davnoj prošlosti. Arheološki nalazi iznad sela Donjeg Orešja svjedoče o naseljenosti u brončano doba (X-IX st. pr. Krista). Iz rimskog doba nađeni su tragovi ceste (Magna via) u samoj Zelini ta je cesta povezivala Sisak (Siscia) sa Ptujem (Petovia). Iznad sela Komin otkriveno je bogato nalazište ( novac, grobnice, nakit) i pretpostavlja se da je na tom mjestu bilo rimsko naselje Pyrri.

Prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Zelina je iz XII st. kada je 1185. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela III izdao ispravu kojom zagrebačkim kanonicima potvrđuje pravo na posjed Zelinu.

Već 1200. godine spominje se prvi put crkva Sv. Ivana Krstitelja na brijegu. Razvoj Zeline kao slobodnog trgovišta počinje u XIV st. kad je 1328. godine ban Mikac Mihaljević izdao ispravu o sloboštinama u kojoj poziva "ljude slobodnog staleža koji žele živjeti u slobodnom selu gospodina našega kralja Zelini u Moravču". Zelina je tada i kasnije bila središte župe Moravče koja je zauzimala veliko područje od Laza do Bedenice i od Globočeca do ceste Varaždin - Zelina – Zagreb.

U svojoj dugoj povijesti Zelina je dala više značajnih pojedinaca od moravečkih plemića u XIII st., zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića od Brokunjevca, teologa i jezičara Josipa Đurkovečkog, banskog savjetnika Franju Žigrovića Pretočkog, kemičara Milutina Barača, do književnika i pjesnika Dragutina Domjanića.

Sveti Ivan Zelina ima bogatu kulturnu tradiciju. Još u 17. stoljeću počinje ovdje s radom osnovna škola. Daroviti učenici zelinskog kraja polaze studije u Bolinji, Beču, Grazu. Ovdje radi i djeluje Tituš Brezovački. Tu se u doba ilirskog preporoda sastaju mnogi poznati ilirci, u domu opata Krizmana. Ovdje dolaze Vraz, Švear, Mlinarić ponesen ilirskim zanosom, u maniri romantizma, Mlinarić objavljuje prve opise zelinskog kraja. 1870. godine donjozelinski župnik Dragutin Stražimir objavljuje knjigu "Vinogradar", te se ističe svojim prosvjetiteljskim djelovanjem u vinogradarstvu. 1887. godine u Svetom Ivanu Zelini se osniva čitaonica, a uskoro i knjižnica. Osniva se više udruga koje obogaćuju društveni i kulturni život mjesta.

Sveti Ivan Zelina je posebno poznata po brojnim vinogradima i proizvodnji kvalitetnih vina. Svake godine se u Zelini održava tradicionalna Izložba vina sjeverozapadne Hrvatske na kojoj se može sagledati bogatstvo vinarske proizvodnje zelinskog kraja.

Turistički je posebno zanimljiva Zelinska cesta koja prolazi vinorodnim naseljima zelinskog kraja. Prilika je to da se uđe u vinarske podrume ili u vinograde i kleti poznatih zelinskih vinogradara, te da se tamo razveseli i zabavi uz izvrsne domaće specijalitete i kvalitetno vino.

Mnogi gosti koji jednom dođu u zelinski kraj, zavole ga i često se vraćaju. Jedan od takvih dragih gostiju, dr. Josip Bratulić je zapisao:

"Od Komina to je kruna cintora s crkvom i visokim tornjem do Zeline to je zeleno gnijezdo na visokoj zaravni, s teškim zvonikom kulom koja bdije nad svim živim u gradu putnik koje je svijet dar za promatranje i užitak, doista će zadrhtati nad skladom šume i oranice, vinograda i pšeničnog polja, razlivenog žutila uljane repice i mrkline uzorane brazde po kojoj prebiru ptice…"

Zemljopisni položaj

Grad Sveti Ivan Zelina smješten je na sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije i graniči na zapadu s Gradom Zagrebom i Krapinsko zagorsko županijom, na sjeveru s Općinom Bedenica i Varaždinskom županijom, na istoku s Općinom Preseka, Općinom Rakovec, Gradom Vrbovec i Općinom Brckovljani.

Stanovništvo i naseljenost

Danas Grad Sveti Ivan Zelina u svom sastavu ima 62 naselja, te se prostire na površini od 185,44 km², što iznosi 6% ukupne površine Zagrebačke županije (3058,15 km²). Prosječna naseljenost je 87, 72 st./km², čime je grad svrstan u ruralnu lokalnu zajednicu. 


Grad Sveti Ivan Zelina obuhvaća područje slijedećih naselja:
Banje Selo, Berislavec, Biškupec Zelinski, Blaškovec, Blaževdol, Breg Mokrički, Brezovec Zelinski, Bukevje, Bukovec Zelinski, Bunjak, Curkovec, Črečan, Donja Drenova, Donja Topličica, Donja Zelina, Donje Orešje, Donje Psarjevo, Dubovec Bisaški, Filipovići, Goričanec, Gornja Drenova, Gornja Topličica, Gornje Orešje, Gornje Psarjevo, Goričica, Gornji Vinkovec, Hrastje, Hrnjanec, Kalinje, Keleminovec, Kladešćica, Komin, Krečaves, Križevčec, Laktec, Majkovec, Marinovec, Mokrica Tomaševečka, Nespeš, Novakovec Bisaški, Novo Mjesto, Obrež Zelinski, Paukovec, Polonje, Polonje Tomaševečko, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Salnik, Selnica Psarjevačka, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Suhodol Zelinski, Šalovec, Šulinec, Šurdovec, Tomaševec, Velika Gora, Vukovje Zelinsko, Zrinšćina, Zadrkovec, Žitomir.

Grad Sveti Ivan Zelina broji 15.990 stanovnika (prema popisu stanovništva 2011. godine), od kojih 2.749 ili 17% žive u naselju Sveti Ivan Zelina, a ostali žive u okolnim naseljima. Stanovništvo živi u 4.982 kućanstava, a registrirane su 8.493 stambene jedinice.

Dan Grada

Dan Grada se obilježava 24. lipnja u čast Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika Grada, čije ime Grad nosi. U to vrijeme se u Gradu održava niz manifestacija koje se već tradicionalno zovu Svetoivanjski dani, a sastoje se od niza kulturnih, gospodarskih, sakralnih, športskih i drugih sadržaja.